Kemikalije koje prouzročuju alergije

Danas više ljudi pati od alergija nego ikad dosad. Alergije prouzročuju određene kemikalije koje proizvode ljudi, ali i neki prirodni alergeni kao što su pelud, biljke i hrana.

Od pojave industrijalizacije došlo je do znatnog povećanja broja alergijskih bolesti kao što su astma i kontaktni dermatitis. Uzrok su tomu brojni razlozi, a jedan od njih vjerojatno je taj što smo izloženi većem broju kemikalija nego ikad dosad.

Alergijske reakcije kreću se od relativno blagih, kao što su svrbež i crvenilo kože, do teških, kao što su anafilaktičke reakcije opasne po život, ovisno o tome koliko je alergen snažan. Međutim, ljudi ne reagiraju jednako na određeni alergen, odnosno tvar koja prouzročuje alergiju. Stoga je važno upoznati reakcije vlastitog tijela i kontrolirati okolinu koliko god je to moguće.

Što EU čini?

EU nastoji identificirati tvari koje prouzročuju preosjetljivost i alergene na temelju podataka koje industrija prikuplja o tvarima koje se nalaze na tržištu. Zajedno s informacijama iz nekoliko drugih izvora ti se podaci provjeravaju i kada se identificira nova zabrinjavajuća tvar, moguće je uspostaviti odgovarajuće mjere upravljanja rizikom.

Na primjer, kada je poznato da tvari prouzročuju alergije, EU može ograničiti njihovu uporabu kako bi se zaštitili potrošači i radnici.

Jedan je takav primjer krom, koji se već dugi niz godina upotrebljava u kožnatim proizvodima kao što su cipele, rukavice i torbe. Krom koži daje elastičnost. Međutim, može prijeći na kožu ili čak u kožu korisnika, što u nekih osoba dovodi do alergijske reakcije.

Procijenjeno je da je od uvođenja ograničenja za krom spriječeno 11 000 novih slučajeva alergije svake godine.

Još jedan primjer jest nikal, koji je još uvijek glavni uzročnik kožne alergije u Europi. Uporaba nikla ograničena je u proizvodima koji su u dugotrajnom dodiru s kožom, kao što su naušnice, ogrlice, ručni satovi i patentni zatvarači na odjeći.

Dobavljači koji na tržište stavljaju proizvode koji sadrže određene izocijanate (MDI) moraju se pobrinuti da pakiranje sadrži zaštitne rukavice, a vas kao potrošača trebaju upozoriti o mogućim alergijskim reakcijama ako ste senzibilizirani na diizocijanate. Osobe koje boluju od astme ili imaju probleme s kožom također bi trebale izbjegavati kontakt s ovim proizvodima. Isto tako, na pakiranju bi trebalo biti upozorenje o nošenju sredstava za zaštitu dišnog sustava ako nije moguće dobro prozračivanje.

Alergije većinom pogađaju dio tijela koji dolazi u dodir s alergenom.

Saznajte više o najčešćim tvarima koje prouzročuju alergije na sljedećoj poveznici.

Nikal, ako se otpušta iz nakita, može prouzročiti bol na mjestima na kojima dolazi u dodir s kožom.
Metilendifenil diizocijanat (MDI), koji se upotrebljava u bojama u raspršivaču i premazima za krovove, poznata je tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova, a koja može prouzročiti alergijsku reakciju pri udisanju. (poveznica na informativnu iskaznicu)
Krom, koji se upotrebljava u proizvodima od kože, može prouzročiti kožne alergije.
Dimetil fumarat (DMF) jest kemikalija koja se upotrebljava za uništavanje plijesni, a upotrebljava se u vrećicama koje se nalaze u kutijama s određenim artiklima, kao što su cipele i kauči. Može prijeći na kožu te prouzročiti alergijske reakcije kao što su svrbež, crvenilo i nadraživanje.

Nekoliko tvari koje izazivaju preosjetljivost dišnih putova identificirano je kao posebno zabrinjavajuće tvari. To predstavlja prvi korak prema zamjeni tih tvari manje opasnim tvarima. Nakon uvrštavanja tvari na popis tvari koje podliježu autorizaciji u skladu s Uredbom REACH, jedino poduzeća koja podnesu zahtjev za autorizaciju i kojima autorizacija bude odobrena mogu ih upotrebljavati u EU-u.

Što možete učiniti

Ako imate alergijsku reakciju i mislite da ju je mogla prouzročiti kemikalija, savjetujte se s liječnikom i pokušajte utvrditi što je dovelo do reakcije. Na primjer, ako sumnjate da ste alergični na tvar u sredstvu za pranje, možete obiteljskom liječniku odnijeti naljepnicu sa sastojcima.