Kemikalije koje prouzročuju rak

EU neprestano nastoji saznati koje kemikalije prouzročuju rak. Poznato je da određene kemikalije prouzročuju rak i njihova je uporaba pod strogom zakonskom kontrolom kako bi se zaštitile osobe koje su im izložene.

Većina ljudi zna da neke uobičajene stvari iz naše svakodnevice prouzročuju rak, na primjer, dim cigarete i ultraljubičaste Sunčeve zrake.

Azbest je još jedan dobro poznat primjer, stoga se njegova uporaba strogo kontrolira. Iako je pušenje duhana glavni uzrok raka pluća, izloženost azbestu jedan je od glavnih faktora rizičnosti na radnom mjestu povezan s razvojem raka pluća. No, mnoge druge tvari za koje većina ljudi nikad nije čula EU je razvrstao kao karcinogene.

Rizik i izloženost kemikalijama

Ako ste zabrinuti oko toga jeste li izloženi karcinogenim tvarima, važno je znati da razvrstavanje ne znači nužno da postoji razlog za zabrinutost zbog uporabe određenog proizvoda koji sadržava tu tvar.

Pitanje hoće li se u vas razviti rak uvijek će ovisiti o dozi i izloženosti; drugim riječima, o tome s kolikom ste količinom tvari u kontaktu, koliko često te na koji način.

Ako se tvar ne otpušta u okoliš ili ako joj nismo izloženi, ona neće predstavljati rizik za nas. Ako u ruci držite kutiju cigareta, nećete dobiti rak, ali mogli biste ako tijekom dugog razdoblja popušite velik broj cigareta.

Vjerojatnost obolijevanja od raka zbog određene kemikalije ovisi o nekoliko čimbenika, i to o:

vrsti kemikalije kojoj ste bili izloženi,
veličini doze kojoj ste bili izloženi,
učestalosti, vremenu i načinu izloženosti određenoj kemikaliji,
Trajanju izloženosti toj kemikaliji,
vašem općem zdravstvenom stanju i genetici,
potencijalnoj izloženosti drugim tvarima koje mogu prouzročiti rak.

Što čini Europska unija

Kada postoje dokazi da određena tvar prouzročuje rak, bit će razvrstana u skladu s time. To dovodi do niza ograničenja dogovorenih na razini EU-a o načinu njezine uporabe.

EU neprestano nastoji saznati koje kemikalije mogu prouzročiti rak i ostale štetne učinke. Poduzeća pružaju informacije o kemikalijama koje upotrebljavaju. ECHA zatim ispituje te tvari i daje prioritet najvažnijima, kao na primjer tvari koje su u širokoj uporabi i koje su u potencijalnom dodiru s potrošačima, radnicima ili okolišem. Ako želite saznati više o funkcioniranju zakonodavstva, možete pročitati stranicu Kako se kontroliraju kemikalije?

Primjeri kemikalija za koje je poznato da prouzročuju karcinom:

Spoj 1,4-diklorobenzen (DCB) godinama se upotrebljava u osvježivačima zraka i mirisnim sredstvima u javnim toaletima, domovima i uredima. Sada znamo da može prouzročiti rak jetre, stoga je njegova uporaba u navedene svrhe zabranjena u EU-u. Zabrana je dobra za potrošače koji upotrebljavaju osvježivače zraka u svojim domovima, ali i za osobe koje rade na mjestima na kojima se upotrebljavaju osvježivači zraka.

Još jedan primjer čine kemijski spojevi poznati pod nazivom azo-bojila, koji mogu ispuštati kemikalije pod nazivom aromatski amini, a koje prouzročuju rak. Od 2003. uporaba azo-bojila ograničena je u tekstilnim i kožnatim predmetima koji dolaze u dodir s kožom.

Kada je tvar u EU-u razvrstana kao karcinogena, u većini slučajeva njezina će uporaba biti ograničena, što znači da će prodaja te tvari potrošačima biti zabranjena.