Endokrini disruptori i naše zdravlje

Endokrini disruptori mogu prouzročiti ozbiljne zdravstvene posljedice, kao što su neplodnost, rak i razvojni poremećaji, na primjer urođene mane. No, gdje se oni upotrebljavaju i što se poduzima radi zaštite ljudi?

Endokrini sustav složena je mreža komunikacije između živčanog sustava i glavnih tjelesnih funkcija, kao što su reprodukcija, imunitet, metabolizam i ponašanje.

Studije pokazuju da neke kemikalije koje ometaju hormonalne sustave mogu negativno utjecati na metabolizam, rast, spavanje, pa čak i na raspoloženje. Te kemikalije, poznate kao endokrini disruptori, većinom su umjetno stvorene i mogu se pronaći u materijalima kao što su pesticidi, metali, aditivi ili kontaminanti u hrani ili kozmetičkim proizvodima.

Negativni učinci na zdravlje koje mogu prouzročiti endokrini disruptori obuhvaćaju smanjenje broja spermija i rak testisa u muškaraca, učinke na neurološki i imunološki sustav te povećani broj muške djece rođene s genitalnim malformacijama. Zapravo, u velikom postotku mladih muškaraca, čak do 40 % u nekim zemljama, utvrđena je loša kvaliteta sjemena, čime je smanjena njihova sposobnost stvaranja potomstva.

Nedavna istraživanja pokazala su da endokrini disruptori mogu utjecati i na sustave koji upravljaju tjelesnom masnoćom i debljanjem. Osim toga, povišene stope neurobihevioralnih poremećaja, kao što su disleksija, mentalna retardacija, autizam i ADHD, povezane su s izloženošću endokrinim disruptorima.

Endokrinim disruptorima možemo biti izloženi putem hrane, prašine, vode te udisanjem plinova i čestica u zraku, ili jednostavno kontaktom putem kože, na primjer pri primjeni proizvoda za osobnu njegu.

Ponekad se učinci koje izazivaju endokrini disruptori manifestiraju tek dugo nakon samog izlaganja. Na primjer, izloženost fetusa takvim tvarima može prouzročiti negativne zdravstvene učinke u odrasloj dobi. Ti se učinci mogu nasljeđivanjem prenijeti i na buduće generacije.

Tvari za koje se sumnja da su endokrini disruptori mogu se pronaći u proizvodima za svakodnevnu uporabu, kao što su plastične boce, igračke, spremnici za hranu od metala, elektronički uređaji, kozmetika, pesticidi i deterdženti.

The views presented in the video do not necessarily represent the official position of the European Chemicals Agency.
The video interview is from the ‘People and perspectives’ section of ECHA’s newsletter issue February 2018

Što Europska unija čini u tom pogledu?

Europska unija poduzima mjere na mnogo različitih razina, od istraživanja do reguliranja, te aktivno utvrđuje endokrine disruptore. Sve veći broj kemikalija označava se kao posebno zabrinjavajuće tvari (SVCH) zbog svojih svojstava koja ometaju rad endokrinog sustava.

Jedna od tih kemikalija je bisfenol A (BPA). BPA je na popisu predloženih tvari za autorizaciju prema Uredbi REACH jer je toksičan za reprodukciju te zbog svojih svojstava koja ometaju rad endokrinog sustava. Čak i prije nego što je BPA službeno označen kao posebno zabrinjavajuća tvar zbog svojih svojstava koja ometaju rad endokrinog sustava, odlučeno je da se zabrani njegova upotreba u termalnom papiru u kojem se upotrebljavao kao razvijač boje. Može se naći u računima u trgovinama i javnom prijevozu te parkirnim kartama. Zabrana stupa na snagu 2020. čime je tvrtkama omogućeno da na vrijeme prekinu upotrebu BPA-a i pronađu sigurnije alternative.

Od 1. lipnja 2011. u cijeloj Europskoj uniji zabranjena je i upotreba bisfenola A u bočicama za hranjenje dojenčadi. U Europskoj uniji bisfenol A se može upotrijebiti u materijalima koji su u dodiru s hranom, no određena je maksimalna dopuštena količina bisfenola A koju se otpušta iz materijala. Osim toga, neke države članice odredile su dodatna ograničenja za proizvode koji sadržavaju bisfenol A.

Ftalati su kemikalije koje se često upotrebljavaju za povećavanje i održavanje fleksibilnosti vinil plastike. DEHP, DBP, DIBP i BBP su četiri ftalata koja su dodana na popis predloženih SVHC tvari zbog svojih svojstava koja ometaju rad endokrinog sustava. Ograničenja za te i druge ftalate već postoje ili su u postupku uvođenja.

EU neprekidno radi na utvrđivanju opasnih kemikalija, uključujući endokrine disruptore, te na tome da osigura njihovu zamjenu sigurnijim alternativama. Kriteriji za utvrđivanje kemikalija sa svojstvima koja ometaju rad endokrinog sustava u biocidnim proizvodima dogovoreni su na razini EU-a. Primjenjivat će se od lipnja 2018.

Slijedite poveznice u nastavku kako biste saznali više o primjerima tvari koje su utvrđene kao endokrini disruptori:

Pročitajte više

What are endocrine disruptors? – Europska komisija
Endocrine Disrupting Chemicals (EDCs) – Svjetska zdravstvena organizacija
Endocrine Disrupting Chemicals 2012 – Svjetska zdravstvena organizacija
Endocrine Disrupting Chemicals - OECD