Preskoči na sadržaj

Kemikalije i klimatske promjene

Promatrano na globalnoj razini, upotrebljavamo više energije nego ikad dosad, što ima ozbiljne učinke na Zemljinu klimu. No, iako otpuštanje određenih kemikalija u okoliš može ubrzati klimatske promjene, kemikalije su ujedno i dio rješenja.

Naša potreba za energijom veća je nego ikad Na globalnoj razini upotrebljavamo više energije nego ikad dosad, a ta potražnja brzo raste. Gospodarski rast tržišnih ekonomija u nastajanju, rast broja stanovnika i povećana uporaba uređaja koji troše energiju spadaju među najvažnije čimbenike koji pridonose potrošnji energije.

Učinak staklenika

Sunčevo zračenje sastoji se od vidljivog svjetla te od ultraljubičastog, infracrvenog i ostalih vrsta zračenja nevidljivih ljudskom oku.

Oblaci, led, snijeg, pijesak i ostale reflektirajuće površine reflektiraju natrag u svemir otprilike jednu trećinu zračenja koje pogađa Zemljinu atmosferu. Ostale dvije trećine apsorbiraju Zemljina površina i atmosfera. Kako se kopno, oceani i atmosfera zagrijavaju, ponovno ispuštaju energiju kao infracrveno toplinsko zračenje, koje prolazi kroz atmosferu.

Plinovi koji zadržavaju toplinu, kao što je ugljični dioksid (CO2), apsorbiraju to infracrveno zračenje i sprečavaju njegovo raspršivanje u svemir, što dovodi do pojave poznate pod nazivom učinak staklenika.

Akumuliranje ugljičnog dioksida i ostalih stakleničkih plinova u atmosferi glavni je uzročnik klimatskih promjena.

Staklenički plinovi nastali ljudskim djelovanjem

Procjenjuje se da je CO2 odgovoran za 64 % globalnog zatopljenja nastalog ljudskim djelovanjem. Ostali staklenički plinovi ispuštaju se u mnogo manjim količinama, ali neovisno o tome znatno pridonose cjelokupnom učinku zatopljenja jer se radi plinovima koji imaju mnogo veću sposobnost zadržavanja topline nego CO2. Među te plinove ubrajaju se metan (CH4), koji je odgovoran za 17 % globalnog zatopljenja nastalog ljudskim djelovanjem i dušikov oksid (N20), koji čini 6 % učinka zatopljenja.

Glavni staklenički plinovi koji nastaju ljudskim djelovanjem i njihovi izvori jesu:

  • CO2 koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva (ugljen, nafta i plin) koja se upotrebljavaju u proizvodnji električne energije, prijevozu, industriji i kućanstvima te kao posljedica promjena u korištenju zemljišta, kao što je deforestacija;
  • CH4 iz poljoprivrede i odlaganja otpada;
  • fluorirani staklenički plinovi kao što su hidrofluorougljici (HFC-ovi), perfluorugljici (PFC-ovi), sumporov heksafluorid (SF 6) i dušikov trifluorid (NF3), koji se upotrebljavaju u industriji.

Što čini Europska unija kako bi ublažila klimatske promjene?

Europska unija (EU) poduzima mjere na mnogim razinama. Jedan primjer predstavljaju fluorirani plinovi, koji globalnom zatopljenju pridonose manje od CO2, ali koji su unatoč tome izazivaju zabrinutost kad je riječ o rješavanju problema klimatskih promjena. Upotrebljavaju se u nekoliko vrsta proizvoda kao što su hladnjaci, klima-uređaji i toplinske pumpe. Drugi su primjer perfluorugljici koji se upotrebljavaju u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji te SF6, koji se upotrebljava kao izolacijski plin.

Fluorirani plinovi otpuštaju se u atmosferu u manjim količinama u usporedbi s drugim stakleničkim plinovima, ali vrlo su potentni – proizvode 23 000 puta veći učinak zagrijavanja nego CO2.

Zbog toga je EU odlučio kontrolirati njihovu uporabu. Svrha je uredbe EU-a o fluoriranim stakleničkim plinovima smanjiti emisije EU-a za dvije trećine u usporedbi s razinama iz 2014. Ta je inicijativa dio općeg cilja EU-a u pogledu smanjenja emisija stakleničkih plinova za 80 – 95 % do 2050. u usporedbi s razinama iz 1990.

Kemikalije su posvuda, također kao dio rješenja

Kemikalije nisu samo dio problema; one također čine dio rješenja. Održivi izvori energije, kao što je solarna energija, oslanjaju se na kemijske inovacije koje upotrebljavaju, na primjer, nanomaterijale.

Jedan od glavnih izazova u području obnovljive energije jest kako povećati njezinu sposobnost uz pomoć rješenja za skladištenje energije. Na primjer, solarne ploče imaju najbolje uvjete u pustinji, ali većina ljudi tamo ne živi. Vjetrenjače također proizvode energiju tijekom noći, a to je razdoblje kada je potrošnja energije najmanja. Drugim riječima, tehnologije poboljšanja skladištenja i prijevoza energije jedno su od najvažnijih područja istraživanja u kojima su potrebne inovacije.

Saznajte više


Route: .live2